Kalaica, Ivana.
(2014).
Traduire Le Parc de Philippe Sollers
(traduction et analyse linguistique et traductologique).
Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Roman Languages and Literature.
[mentor Paprašarovski, Marija].
Abstract
Izvor na kojemu se temelji traduktološka i lingvistička analiza ovog rada naš je ponuđeni prijevod odabranog ulomka romana Park Phillippea Sollersa koji smo uspoređivali s izvornikom. U teoretskom dijelu vezanom za prevođenje usredotočili smo se na djelo Henryija Meschonnica Poetique du traduire u kojemu se u glavnini govori o ritmu u tekstu. Budući da je ritam u ovome djelu od izuzetne važnosti, odlučili smo analizirati na koje smo načine bili primorani mijenjati ritam u prijevodu te stilski mijenjati tekst. Drugim riječima, usredotočili smo se na određene ritmičke jedinice čije smo mijene zatim promatrali u prijevodu. Budući da je ritam u prozi rezultat sintakse, stilskih figura, prozodije, duljine rečenica, nabrajanja, naglašavanja, interpunkcijskih znakova, reda riječi, itd., to su neki od elemenata na koje smo se usredotočili unutar ovog rada.
U našem prijevodu pokušali smo sačuvati duljinu rečenica iz izvornika. Riječ je o veoma dugačkim rečenicama punima umetanja i zagrada. Naravno da nije bilo moguće istovremeno sačuvati sve tako da je možda, primjerice, aliteracija bila žrtvovana u korist reda riječi ili obrnuto. Zbog određenih funkcija koje ima epitet u francuskom, a koje ne posjeduje epitet u hrvatskom, neke pridjeve prevodili smo prilozima. Većinu pasiva prevodili smo aktivno jer pasiv u hrvatskom djeluje izrazito neprirodno. Dio o interpunkcijskim znakovima posvetili smo zarezu i točka-zarezu koji su predstavljali najviše problema, a osim toga, točka-zarez je u većini slučajeva bila zamjenjena zarezom zbog veće prirodnosti koju zarez ima u hrvatskom tekstu. Međujezične lakune, koje su rezultat različitog semantičkog polja koji riječi imaju u dva različita jezika, najčešće smo riješili perifrazom. Riječi u francuskom jeziku čije posuđenice postoje u hrvatskom jeziku uglavnom nismo njima prevodili zato što nisu pripadale književnom standardnom jeziku. Pojedine sintagme u francuskom jeziku prevodili smo umanjenicama u hrvatskom koje su u njemu mnogo zastupljenije za razliku od umanjenica u francuskom. Na kraju rada usmjerili smo se na postupke prevođenja prema Vinayu i Darbelnetu- transpozicija i modulacija jer smo se s njima najčešće susreli u prijevodu, a potom na postupak étoffement gdje smo objasnili zašto smo pojedine priložne oznake, pridjeve i priloge dodatno “označili” kako bi prijevod bio jasniji.
Actions (login required)
 |
View Item |
Statistics
Statistics