Iluminacije glagoljskih rukopisa prve četvrtine XV. stoljeća

Ferenčak, Ivan. (2015). Iluminacije glagoljskih rukopisa prve četvrtine XV. stoljeća. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Art History. [mentor Marković, Predrag and Tomas, Ivana].

Preview

PDF (Croatian) Download (18MB) | Preview

Abstract

Iluminirani glagoljski rukopisi značajni su spomenici hrvatske srednjovjekovne jezične, književne, pisane i likovne baštine. Od pedest i dva sačuvana rukopisa XIV. i XV. stoljeća liturgijskoga sadržaja, kodeksi obuhvaćeni ovim radom sadrže više od polovice svih minijatura u njima. Ovih pet rukopisa – Berlinski, Ročki, Ljubljanski i Hrvojev misal te Humski brevijar – predstavljaju najopsežniju povezivu skupinu rukopisa te homogenu cjelinu na razini stila i ikonografije sitnoslikarskog ukrasa. Proces nastanka i iluminiranja kodeksâ, odnosno vezu pisanja i iluminiranja postavili smo kao teorijski okvir istraživanja. U tome smislu, na većem broju rukopisa korpusa istražili smo tehnologiju njihove izrade i proučili djelovanje glagoljskih skriptorija. Ispreplitanje pisanja i iluminiranja u glagoljskim rukopisima dovelo je do potrebe razlučivanja rada pisara od rada iluminatora. Po tome smo pitanju naznačili karakteristike koje mogu poslužiti pri atribuiranju različitih vrsta iluminacija – inicijala i minijatura – pisaru ili iluminatoru. Ključne momenta iluminiranja istaknuli smo kroz nedovršene rukopise koji jasno »prikazuju« različite faze, a za koje na temelju pregledanih rukopisa pretpostavljamo da se javljaju početkom XV. stoljeća na zadarskome području. Po pitanju načina na koji su skriptoriji djelovali istaknuli smo paleografske osobine rukopisa – po prilici polovica rukopisa radovi su suradnje dvaju ili više pisara. Paralelno smjenjivanje pisma i inicijala u pojedinim rukopisima dovodi do zaključka kako su inicijale mahom, ali ne isključivo, izvodili pisari. Od imenom potpisanih pisara, nekoliko njih uz svoje ime nije zabilježilo klerički naslov – riječ je po svoj prilici o svjetovnim pisarima. Precizno datirani zapisi koje su pisari ostavili u svojim radovima pružili su uporišta zaključku da je pisar dnevno mogao ispisati oko dvije stranice teksta. Pri proučavanju skriptorijâ kao važan su se izvor nametnuli kolofoni jer su, osim za rukopis u kojem su zapisani, prvorazredno vrelo podataka i za cjelokupnu sliku produkcije glagoljskih kodeksa. Iz njih saznajemo ubikacije više skriptorija koji djeluju tijekom XIV. i XV. stoljeća, ali i podatke da su gotovo svi njima zabilježeni skriptoriji djelovali kao »privatne« radnje odvojene od samostana, najčešće u kući pisarâ. Na temelju ovih pisanih izvora postavili smo hipotezu da bogatije iluminirani rukopisi nastaju unutar svjetovnih radionica od profesionalnih pisara i iluminatora, koju smo, vjerujemo, u bitnoj mjeri i potvrdili. 166 | Iluminacije glagoljskih rukopisa prve četvrtine XV. stoljeća Za potrebe preciznijeg definiranja iluminacija, tipološki smo ih klasificirali i grubim nacrtom istaknuli osnovne vrste: inicijale, minijature i ostalu dekoraciju. U vezi s vrstama iluminacija ukazali smo na nedostatke terminologije hrvatskoga jezika za potrebe izučavanja oslikanih rukopisa, naročito onih koji izlaze iz okvira latinične pismenosti. Prisutstvom određenih ikonografskih tema u misalima, kvantitativno najbogatije iluminiranim glagoljskim rukopisima, naznačili smo čvrste veze koje postoje između teksta i slike. Osim već prepoznatih učestalih tema – prikaza evanđelistâ, Volto santo i Raspeća – istaknuli smo uklopljenost prikaza svećenika kod mise, Trpećega Krista i VD monograma u latiničnu prodkciju rukopisa.

Actions (login required)

View Item