Fišer, Marija.
(2015).
Metakognitivne sposobnosti kao pokazatelj samostalnog učenja kod studenata španjolskog jezika.
Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Roman Languages and Literature.
[mentor Polić-Bobić, Mirjana and Jelić, Andrea Beata].
Abstract
U diplomskom radu kojeg imate pred sobom čitat ćete o samostalnosti u učenju kao jednoj od posljednjih težnji u učenju drugog jezika. Pojam se prvi puta javlja u Centru za istraživanja i primjenu u području učenja jezika (Centre de recherches et d’applications pédagogiques en langues) Sveučilišta u Nancyju u Francuskoj šezdesetih godina prošlog stoljeća pod osnivačem Yvesom Chalônom. Već se mnogo vremena prije prepoznala važnost samostalnosti u različitim poljima znanosti, ali tek se tada pojam doveo u vezu s učenjem jezika.
Na početku rada govorimo s više detalja o pojavi pojma samostalnosti. Zatim nastavljamo s definiranjem pojma samostalnosti u učenju stranog jezika polazeći od općenitijeg kako bismo došli do jasnije definicije, ali još uvijek prilično široke s obzirom da samostalnost nije apsolutan ni stabilan pojam. Možemo ju pronaći u različitim načinima ophođenja učenika jer se nikada ne javlja u svom idealnom obliku. Svaka osoba može postići samostalnost. Uz to, samostalnost se uvijek veže uz preuzimanje kontrole od strane učenika i uz donešenje vlastitih odluka izravno vezanih uz učenje. Dakle, učenik sada zauzima središnje mjesto u procesu obrazovanja. Postaje aktivniji što ne podrazumijeva sporednu ulogu nastavnika. Naprotiv, nastavnik je ključna osoba koja upravlja procesom učenja te vodi i savjetuje učenike. Stvara uvjete povoljne za autonomiju i prilike tako da ju učenici mogu i prakticirati. Učenik samostalan u učenju također je i uspješniji od onih koji nisu. Na učinkovit način koristi strategije učenja. Posebno ističemo važnost metakognitivnih strategija i metakognitivne svjesnosti općenito. Samostalan je učenik svjestan svojih kognitivnih radnji s obzirom da planira, odabire i koristi svrsishodne stategije, nadgleda, upravlja i vrednuje proces učenja drugog jezika.
Glavna hipoteza istraživanja koje iznosimo u radu je da bez metakognicije nema samostalnosti i obrnuto. Kako bismo došli do rezultata, zamolili smo studente španjolskog jezika i književnosti Sveučilišta u Zagrebu da ispune dva upitnika. Pri analizi podataka potvrdili smo postojanje pozitivne korelacije između dva pojma te ujedno ispitali stavove studenata. Otkrili smo koje postavke metakognitivne svjesnosti i samostalnosti u učenju stranog jezika slijede što nam daje uvid u njihove jake i slabe strane. Ujedno, u radu također iznosimo konkretne vježbe koje potiču razvoj samostalnosti u nastavi i bude metakognitivnu svjesnost u učenika.
Actions (login required)
 |
View Item |
Statistics
Statistics