Varošanec, Ela.
(2016).
Povijest knjige i postkolonijalna kritika.
Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Comparative Literature.
[mentor Šporer, David].
Abstract
Čini se kao da je povijest knjige od svojih početaka usmjerena prema bavljenju europskom povijesti knjige. Susret dviju „škola“ duboko ukorijenjenih u europskoj misaonoj tradiciji teško da je i mogao donijeti drukčiji rezultat.
No, nakon što disciplina postoji već tridesetak godina, a od toga je pola svojega životnog vijeka institucionalizirana, možda je vrijeme da se ozbiljnije preispitaju neke njezine temeljne postavke. U kontekstu problema europocentričnosti trebalo bi, prije sve
ga, pravilno detektirati problem, a on se, kao što smo pokušali pokazati, samo djelomično sastoji od usmjerenosti na europske teme. Pa tako kada Robert Darnton u svojem članku „Book Production in British India“ primjećuje da se „povijest knjige kao područje istraživanja proširilo preko mnogih disciplina, od bibliografije do komparativne književnosti, povijesti, grafičkog dizajna, i sociologije, ali nije se proširila mnogo izvan granica zapadnog svijeta“ne prepoznaje
bit problema u kontekstu vlastitog rada. Članak
koji objavljuje 2002. godine zanemaruje povijesti knjigai radove koji se bave konkretnim aspektima pisane komunikacije koji su se pojavili u nezapadnom svijetu.Takav pristup možda neće utjecati na legitimitet njegova rada u konkretnom slučaju, ali će generalno utjecati na stanje i razvoj discipline. Vrijeme je, dakle, da se disciplina proširi i na druga područja i u druge kulture, ali prije toga trebalo bi nadić
i usmjerenost prema europskim izvorima i perspektivi.
U ovome radu pokušali smo tako uputiti na neke od osnovnih problema s kojima se disciplina susreće kada se suočava s istraživanjem kultura s različitom pismenom i usmenom tradicijom od one europske.
Pokazali smo da ju je prvotna definicija
djelomično usmjerila prema europskoj perspektivi. To je dovelo i do proučavanja povijesti knjige drugih kultura iz toga očišta što otežava sagledavanje važnosti utjecaja prijašnje pismenosti na razvoj knjige na tom području.
Drugi simptom europocentričnosti discipline pokušali smo ilustrirati na primjeru uporabe riječi „knjiga“ koji medije drugih kultura uniformno predstavlja kao „knjige“. Kao što smo napomenuli, termine „knjiga“ i „kodeks“ kojima se opisuju konkretni format i
teksta povezani s europskom tradicijom smatramo neprikladnim za imenovanje tekstova drugih kultura. Vjerujemo da se na taj način nameće određena slika forme teksta što otežava neutralno istraživanje i shvaćanje funkcije tekstova iz drugih kultura. Pri tome nam je jasno da naša iskustva uvijek
gradimo na temelju već postojećeg i da ćemo, recimo pretkolumbovske spise, zasigurno u nekom trenutku uspoređivati s idejom teksta kakvu mi imamo. Ipak, smatramo da bi uvođenje nove terminologije ili opreznije korištenje stare moglo dovesti do znanstvenijeg pristupa. Primjer iz Stipčevića trebao je poslužiti kao ilustracija problema primjene istogapojma na različite forme teksta koje se time dovode u upitnu vezu.
Svi ti problemi mogu se razmatrati i u generalno
m okviru problematike europske usmjerenosti društvenih i humanističkih znanosti.
U tom smislu se kao rješenje ne pretpostavlja
odbacivanje europske tradicije, nego osvješćivanje
problema koji u tim znanostima postoji i ograničava njihov napredak i razvoj. Uz to, vjerujemo da povijest knjige ima posebnu odgovornost zbog globalnog značenja predmeta kojim se bavi. Pisanu komunikaciju trebalo bi nepristrano, bez nametanja europskog modela, analizirati u različitim povijesnim kontekstima. Osim toga, bremenita simbolika knjiga također to zahtijeva. Zbog svega toga uvijek treba imati
na umu da knjiga kao medij možda danas jest globalna, ali njezin razvoj u različitim kulturama, kao i apstraktne vrijednosti koje se uz nju vežu – nisu.
Actions (login required)
 |
View Item |
Statistics
Statistics