Certain features of examining and evaluating knowledge in higher education

Šeparović, Nikolina. (2006). Certain features of examining and evaluating knowledge in higher education. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Psychology. [mentor Ljubotina, Damir].

PDF (Croatian) Download (326kB)

Abstract

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi neke karakteristike ispitivanja i ocjenjivanja znanja u visokoškolskoj nastavi. Provedena su dva zasebna istraživanja. Prvim smo željeli opisati nacionalne ljestvice ocjena različitih država te ispitati definiranost ocjena s tih ljestvica. Za potrebu tog istraživanja poslan je anketni upitnik s dva ciljana pitanja putem elektroničke pošte na elektronske adrese u 61 državi. Potpuno ispunjen upitnik se vratio iz 26 različitih država, dok su ostale ljestvice ocjena preuzete s web adrese UNESCO-ve baze podataka svjetskih sveučilišta. Drugim istraživanjem smo željeli ispitati studentsku percepciju ispitivanja i ocjenjivanja znanja na zagrebačkim fakultetima. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku (N=513) studenata 3. i 4. godine s 32 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ispitane su neke karakteristike ispita koje su studenti do sada polagali, procjene utjecaja irelevantnih faktora na ocjenu, zadovoljstvo ispitivanjem znanja na svom studiju te željene promjene na području ispitivanja i ocjenjivanja znanja. Rezultati prvog istraživanja su pokazali veliku raznolikost nacionalnih ljestvica ocjena te nepostojanje definiranih kriterija za pridjeljivanje pojedinih ocjena na ispitu iskazanom znanju. Drugim istraživanjem se pokazalo da pri procjenjivanju osobitosti dosadašnjih ispita, 57% ispitanih studenata procjenjuje da su uključivali integraciju znanja, njih 76% da su ispiti obuhvaćali cjelokupno gradivo te njih 32% da su sadržavala pitanja izvan ispitne literature. Prema mišljenju 43% ispitanika, ocjene iz kolegija predstavljaju i odraz njihovog rada tijekom nastave. Da ocjena nije objektivna mjera njihovog stvarnog znanja smatra 43,5% studenata, pri čemu najveći utjecaj pripisuju sreći, a najmanji svojoj vjerskoj pripadnosti. 34,5% ispitanika je nezadovoljno načinom ispitivanja i ocjenjivanja znanja pri čemu najveći broj njih smatra poželjnim promjene vezane za ispitne rokove i bolje definiranje ispitnog sadržaja.

Actions (login required)

View Item