Hadži-Boškov, Hana.
(2013).
Razredni diskurs : interakcija između nastavnika i učenika na nastavi španjolskog kao stranog jezika.
Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Roman Languages and Literature.
[mentor Polić-Bobić, Mirjana and Luetić, Silvana].
Abstract
Razred je kontekst u kojemu se uspostavljaju odnosi između nastavnika i učenika, a interakcija je dio procesa nastave koja se temelji na usmenoj razmjeni između protagonista u razredu. U ovom radu prikazat će se odnosi između nastavnika i učenika s gledišta interakcije u razredu. Rad se sastoji od dva glavna dijela: teorijskog okvira te istraživanja, koje se temelji na analizi podataka opservirane nastave i na predavanju istraživača.
U teorijskom okviru prvi dio posvećen je procesu nastave. U njemu se ukazuje na nužnost obraćanja pozornosti na nelingvističke faktore, a zatim se objašnjava važnost komunikacijskoga pristupa predavanju. Potom se razlaže što je diskurs, koja je njegova minimalna jedinica te se raspravlja o analizi diskursa, pri čemu se ukazuje na to da je analiza diskursa multidisciplinarna. Počevši od ove tvrdnje, u poglavlju koje slijedi navode se razne znanstvene discipline koje sa svojega stajališta analiziraju diskurs.
Rad se nastavlja didaktičkim diskursom u školskom kontekstu te se ustanovljuje da je njegova glavna zadaća proizvodnja znanja. Kao nadopuna ovoj teoriji iznosi se definicija diskursa Instituta Cervantes. Zbog toga što se Institut bavi stručnim usavršavanjem profesora, njegova definicija bitna je za ovaj rad. Kontekst u razredu također čini dio teorijskoga okvira ovoga rada. On je složen i ovisi o mnogim faktorima, koji će se objasniti u sljedećem poglavlju. U ovome radu riječ je i o ustaljenim normama interakcije. No, te se norme u praksi često ne poštuju. U teorijskom okviru objašnjavaju se i glavna područja istraživanja u školstvu, karakteristike kvalitativnog istraživanja te razlike između kvalitativnog i kvantitativnog istraživanja da bi se pobliže je objasnio pojam kvalitativnog istraživanja. U sljedećem poglavlju analizira se izrada materijala, točnije, pravila odabira materijala za istraživanje. Isto tako, izlažu se Simonove kulturalne reference. To je, ujedno, dio koji služi kao poveznica s drugim dijelom rada, zato što se materijali, upotrijebljeni u ovom istraživanju u nastavi, i temelje na kulturi. U zadnjem dijelu teorijskoga okvira riječ je o neverbalnoj komunikaciji.
Drugi dio ovoga rada bavi se istraživanjem u razredu prema metodi kvalitativnog istraživanja. Tema istraživanja otvara se inicijalnim pitanjima, a nastavlja se s njegovom metodologijom. Veći dio istraživanja nalazi se u analizi podataka, u koju ulaze analiza okolnosti u školstvu i analiza socijalne interakcije kao nelingvističkog faktora u procesu nastave. Kasnije se analiziraju opservacija nastave te interakcija nastavnika i učenika. Učenici su ključni u ovome istraživanju: oni i njihove individualne značajke bitni su dio ovoga rada. U dijelu posvećenom kvalitativnom istraživanju nastavlja se s motivacijom i vezom koju ona ima s materijalima korištenim u nastavi. Potom se analiziraju greške učenika. Kako bi se istraživanje kvalitetno zaključilo, analiziraju se kulturalne reference upotrijebljene u materijalima. Budući da se vremena uvijek mijenjaju, a i u razredu se uvode metodičke promjene, u ovome radu predlaže se da ploča bude sredstvo za izradu konceptualnih mapa. Neverbalne elemente komunikacije, također uzete u obzir, analizira se u sljedećem poglavlju. Dio koji govori o kvalitativnom istraživanju u školi zaključuje se spoznajama o njegovim ograničavajućim elementima.
Actions (login required)
 |
View Item |
Statistics
Statistics