Lingvistička analiza Grimmovih bajki iz pedagogijske perspektive

Krajačić, Katarina. (2016). Lingvistička analiza Grimmovih bajki iz pedagogijske perspektive. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of German Language and Literature
Department of Pedagogy. [mentor Ščukanec, Aleksandra and Bartulović, Marija].

Preview

PDF (Croatian) Download (635kB) | Preview

Abstract

Ovaj interdisciplinarni diplomski rad s područja germanistike i pedagogije imao je za cilj pozabaviti se fenomenom Grimmovih bajki u okviru lingvističke analize i pedagogijske perspektive. U teorijskom dijelu rada bajka je definirana kao književna vrsta te je dan pregled vrsta bajki, s naglaskom na klasičnu bajku i njene karakteristike poput mjesta i vremena radnje, likova, fenomena uvjeta, kušnje i pouke. Osim toga, istaknuta je razlika pojmova Märchen i bajka te je prikazan pregled teorija postanka bajki s naglaskom na bajke braće Grimm i njihove posebnosti. Za komparativnu lingvističku analizu bilo je potrebno objasniti posebnosti interpretacije bajki i njihovog psihoanalitičkog tumačenja. Psihoanaliza bajki predstavljena je s gledišta triju autora: Marca Girarda, Marie-Louise von Franz te Brune Bettelheima. Psihoanalitička perspektiva od velike je važnosti za komparativnu lingvističku analizu bajki jer se bavi problemima roditeljske nesposobnosti i sazrijevanja te vrvi simbolikom koja razjašnjava odnose među likovima te pomaže pri shvaćanju njihova prikaza u bajkama. Osim toga, psihoanaliza bajki omogućuje da se shvati prikaz roditeljskih odgojnih stilova (autoritarnog, autoritativnog, permisivnog i indiferentnog) kao i fenomen roditeljevanja u bajkama. U komparativnoj lingvističkoj analizi bajki prikazane su četiri bajke braće Grimm – Matovilka, Pepeljuga, Snjeguljica i Trnoružica. Bajke su analizirane u izdanjima iz 1994. i 1995. godine te izdanjima od 2000. do 2004. godine. na hrvatskom i njemačkom jeziku. U komparativnoj lingvističkoj analizi istraživani su vremena i mjesta radnje, prikaz likova i jezične posebnosti kako bi se otkrilo u kojoj su se mjeri jezici mijenjali i/ili prilagođavali u vremenu od desetak godina. Osim toga, iz prikaza likova pratila se pedagogijska perspektiva rada, tj. vršila se analiza roditeljskih odgojnih stilova. Komparativnom lingvističkom analizom ustanovljeno je da su jezici prilagođavani vremenu izdanja te da se u novijim izdanjima obraćala veća pozornost na čitatelja što se moglo vidjeti u odabiru glagolskih vremena i arhaičnih izraza. Nadalje, dokazano je da se u analiziranim bajkama više prikazuju negativni roditeljski odgojni stilovi što je povezano s fenomenom roditeljske nesposobnosti kojom se bavio Marc Girard. Na kraju se raspravlja problem bajke kao sporne vrste te se prikazuje niz primjera zašto su bajke, a naročito bajke braće Grimm, i danas od velike važnosti te na koji način služe kao inspiracija za daljnja istraživanja, ali i razonodu.

Actions (login required)

View Item